Uzgoj chili papričica

Zelenom gnojidbom do kvalitetnijeg tla

Zelena gnojidba

Iako svake godine obavljamo gnojidbu kako bi obogatili tlo sa svim elementima koji su potrebni za kvalitetan rast naših papričica, ove godine smo se odlučili za drugačiju metodu, “zelenu gnojidbu”. 

Posijali smo Faceliju, biljku od koje imamo višestruku korist. Jedna od njih je i visoki prinos nektara koje daje ta biljka čime ćemo (nadamo se) pomoći našim susjedima pčelarima, a ono što je za nas bitno je da se na korijenu Facelije stvaraju bakterije koje imaju sposobnost  vezivanja dušika iz zraka. Na taj način opskrbljuje tlo dušikom dok se na površini stvara velika zelena masa koju kasnije zaoravamo u tlo i u kratkom periodu ta masa se raspada.

Posijali smo ju sredinom Veljače, a prije tog smo tlo pofrezali i namočili kako bi sjeme moglo lakše proklijati.  Već nakon 10 dana smo primijetili njeno klijanje, a nakon 15 dana bila je nekih 2 cm na površini. S obzirom da smo sijanje obavili u plasteniku i vani, definitvno je u plasteniku puno naprednija.  

Vjerujemo kako ćemo ovu metodu primjenjivati i ubuduće. Bilo kako bilo, sama pomisao da smo napravili super korisnu stvar nas veseli. Isto tako preporučujemo tu metodu sa facelijom jer zbog svoje zelene mase koju stvara na površini guši sav korov koji izlazi na površinu čime ćete imati manje posla pri održavanju svojih vrtova, a s druge strane obogatit ćete tlo dušikom koji je prijeko potreban za razvoj biljke.  

Nakon što pripremite tlo za buduću sadnju možda će vas zanimati i druge naše teme o kojima smo pisali u našim kratkim blogovima Savjeti i trikovi za DIY uzgoj čili papričica ili Prihrana čili papričica

Pinciranje ili trganje zaperaka na chili papričicama

Čili je biljka koja uglavnom raste grmoliko i ukoliko želiš kvalitetnu i zdravu biljku potrebno ju je usmjeravati,  kvalitetno održavati i prihranjivati.

Kod nas se postupak trganja zaperaka provodi redovito. To znači da ih skidamo svaki tjedan. Osobito u fazi intenzivnog rasta. Postoji nekoliko razloga radi kojih bi se to trebalo njegovati. Jedan od njih je takozvana higijena biljke. Otkidanjem zaperaka, a kasnije i svih donjih listova, osobito onih koji su u doticaju sa tlom, sprečavamo razvoj raznih bolesti. Zrak lakše cirkulira kroz biljku i time joj omogućava kvalitetan rast.

Isto tako sprečava zadržavanje vlage  koja je poprilično dobar temelj za razvoj jedne od najpopularnijih bolesti, plamenjače. 

Pinciranje utječe na razvoj plodova i cijele biljke. 

Kod pinciranja koje se izvodi uglavnom ručno treba biti pažljiv kako se ne bi oštetila glavna stabljika.

Ukoliko su grane već jače preporučamo da koristite škare. 

Što sa nezrelim papričicama?

Da li papričice dozrijevaju nakon što ih se ubere?

Ovaj članak sam preuzeo iz Max Planck stranice. Sadržaj je bio jako „stručan i kompliciran“ pa sam vam ga malo pojednostavio…koliko sam mogao.

Biljni hormom Etilen je zadužan za dozrijevanje rajčice nakon berbe, dok kod chili papričice nema takav učinak…bar ne uvijek.

 

Istraživaći iz instituta za Molekularnu fiziologiju biljaka Max Planck htjeli su bolje razumjeti taj fenomen i usporedili su razinu ekspresije gena i metaboličke putove obje biljne vrste. U kratko: usporedili su rajčicu i chili papričicu po genima itd. 

Razumjevanje postupka zrenja je važan kako bi se smanjila količina hrane koja se kvari na putu od proizvođača pa sve do potrošaća.

Uzgajivači rajčica su prije nekoliko godina identificirali rajčice s genetskim nedostatkom zbog kojeg su plodovi vrlo sporo sazrijevali čak i pod utjecajem fitohormonskog etilena. (Fitohormonski etilenski pripravak je tvar koji proizvođaći prskaju po plodovima da brže dozrijevaju). Trgovci i uzgajivači su bili oduševljeni jer im je to dalo više vremena za prijevoz usjeva.

Paprika, grožđe ili jagode obično ne dozrijevaju nakon branja. Potrebno ih je ubrati kad sazriju i potrošiti što prije moguće.

 

Znanstvenici iz instituta za molekularnu fiziologiju u Potsdamu istražili su zašto etilen uzrokuje sazrijevanje kod nekih plodova nakon branja, a kod nekih nema taj učinak. Tako da su znanstvenici usporedili rajčicu i Habanero papričicu koje su vrlo slične po strukturi i sastavu. Rajčice, na primjer, ispuštaju ogromne količine etilena, što znači da dožive tzv. šok. Plinoviti fitohormonski etilen aktivira vlastitu sintezu čim biljka dođe u vanjski kontakt sa etilenom. Zbog toga npr. banane brže požute kada se čuvaju pored jabuka jer jabuke predstavljaju izvrstan izvor etilena.

Chili papričice NE pokazuju nikakvu reakciju na etilen. Čini se da chili nema nikakav utjecaj na taj proces. Ali iznenađujuće je što su pronašli stanične stijenke (biosintezu) karotenoida kod normalnog procesa zrenja. Molekula koja pokreće proces sazrijevanje paprike i ostalog voća/povrća, su „teme“ koji znanstvenici još istražuju.

 

 

U kratko: Nema nikakvog dokaza da papričice dozrijevaju nakon što ih se ubere. Sve dok znanstvenici to ne istraže, najbolje je papričicu ostaviti na biljci sve dok ne dozriju. Zbog toga je najbolje papričice uzgajati u plastenicima ili u zatvorenim prostorijama. Osobito one jako ljute koje sporije dozrijevaju. 

Prihrana chili sadnica

sadnice

S obzirom da gotovo svi koristimo supstrate koji su bogati sa svim mineralima potrebnim sjemenu da proklija, u toj fazi nije potrebna dodatna gnojidba. Vrlo je bitno da uzimate kvalitetne supstrate namijenjene isključivo za uzgoj chili papričice ili startere koji sadrže elemente potrebni za prvu fazu razvoja. Time ste omogućili sjemenu da dobije sve što mu je potrebno u toj prvoj fazi razvoja.

Vrijeme gnojidbe započinje u vegetativnoj fazi. Znači u periodu kada biljka stvara stabljike, listove i razvija korijenje.

 
U nastavku teksta pročitajte koji su to elementi koji su potrebni za razvoj biljke i kako uočiti nedostatak pojedinih elemenata

Dušik 

potiče rast i razvoj cijele biljke, naročito listova i korijena. Vrlo je bitno da se redovno dodaje u zemlju, osobito u fazi prije vegetacije, kod presađivanja. Odnosno kada se biljka razvija. Njegov nedostatak se primjećuje smanjenim rastom papričice. Listovi postepeno žute i otpadaju.  Ukoliko primijetite takav simptom pokušajte smanjiti zalijevanje.  No isto tako možete ga nadoknaditi gnojivom koji sadrži dušik.

Višak dušika na početku vegetacije može izazvati plitko ukorjenje biljke i produžuje se vegetacija. 

Fosfor 

potiče cvjetanje i sazrijevanje plodova, učvršćuje stabljiku, stimulira rast, sudjeluje u sintezi klorofila. Važan je osobito u fazi stvaranja pupoljaka. Listovi postaju tamnozelene do tamnosmeđe boje. 

Kalij

pospješuje apsorpciju vode, poboljšava otpornost na bolesti i parazite. Nedostatak istog očituje se u promjeni boje robova listova. Listovi izgledaju kao spaljeni.

 

Bor 

Kod nedostatka bora stabljike i listovi se izobličuju  Gornji listovi dobivaju žućkasto crvenkastu boju i kovrčaju se prema unutra. Prvi simptomi se vide na mladim listovima tj. gornjim listovima.

Kalcij

Nedostatak ovog elementa primjećuje se  kod mladog dijela biljke. Listovi se počinju kovrčati, a tkivo poprima mjehurićastu strukturu  i na mogu se sušiti. 

Magnezij

Magnezij je aktivator enzima i neophodan za sintezu klorofila i metabolizam dušika, pomaže kod iskorištavanja fosfora, pomaže pri klijanju sjemena. Njegov nedostatak vidljiv je po žutim listovima i zelenim žilama, biljka zaostaje u razvoju, lišće otpada. 

Višak magnezija izaziva otpadanje plodova

Željezo

njegov nedostatak se vidi u usporenom rastu biljke. Prvi simptomi se uočavaju na listovima kao mrežasta nekroza, a kasnije listovi žute i otpadaju.

Željezo je bitno jer pomaže stvaranju klorofila

Sumpor

njegov nedostatak može se uočiti po žućenju listova i to od sredine.

Osim ovih nabrojenih elemenata, u manjim količinama potrebni su Mn, Cu, Cl, Zn, Ni, Co.

.

Gnojiva koja koristite upotrebljavajte ih prema uputama proizvođača jer ih na taj način opskrbljujete sa svime što im je potrebno za kvalitetan razvoj.  Ukoliko imate mogućnosti i znanja, većinu gnojiva možete i sami pripremiti. Mi ćemo vam navesti jedan koji mi redovito koristimo.
Gnojivo od koprive

 Djeluje kao obrana od kukaca i jača otpornost biljaka.

Za pripremu dušičnog gnojiva od koprive uzeti 1kg svježe ili 200g osušene koprive i potopiti u 10l vode. Koprivu u vodi povremeno promiješati i ostaviti da fermentira tijekom 10 do 15 dana odnosno kada prestaje vrenje. Dužina fermentacije ovisi o temperaturi. Tijekom vrelih ljetnih dana fermentacija traje par dana, a tijekom jeseni i proljeća do 15 dana. Fermentacija je završena kada prestane pjenušanje.

Povremeno se sadržaj kante promiješa, najbolje svakog dana. Kantu je prekriti tkaninom kako u nju ne bi upadale mušice i držati na sunčanom mjestu. Sadržaj razvija neugodan miris pa pronađite neki prostor u vrtu gdje vam neće biti “pod nosom”. Nakon završene fermentacije sadržaj kante procijedite i koristite kao gnojivo nakon što ga razrijedite sa vodom.

Ako tom gnojivu dodate gavez i sljez dobili ste gnojivo NPK

1:10 razrijedite kada zalijevate tlo

1:50 razrijedite ako zalijevate folijarno

Na kraju ćemo vam samo poželjeti puno sreće u uzgoju vaših ljutih sadnica

Bolesti chili papričica

Polijeganje rasada

Ovu bolest uzrokuje nekoliko stotina  vrsta gljivica. Nabrojat ćemo samo neke od njih koje uglavnom napadaju chili papričice. Gljivična oboljenja se najčešće pojavljuju u zatvorenim prostorima. Žive u tlu,a njihovo djelovanje započinje kod povoljnog medija ( vlaga, pH, svijetlost, temperatura .. ).

Phytium – ona zahvaća biljku na području tik uz zemlju i uzrokuje na njoj „vodenu zonu“. Na tom mjestu biljka se lomi i ugiba. U samo 48 sati oštečenja mogu nastati na cijelom rasadu. Pojavljuje se uglavnom u hladnijim i vlažnim  područjima.

Fusarium – vrste Rhizoctonia solani– pojavljuje se najčešće u sunčanim i toplijim mjestima i uzrokuju smeđenje , truljenje i polegnuće biljke.

Phytophtora capsicipojavljuje se u hladnim i vlažnim područjima. Napada korijenov vrat ili sam korijen papričice. Korjen posmeđi ili pocrni. Vrat korijena dobiva tamnozelene prstenaste zone i suženje stabljike.

Ono što je bitno za zdrav rasad je svakako zdravo sjeme. Bez tamnih mrlja na sjmenkama i pravilno skladišteno.

Svako takvo ne zdravo sjeme koje stavljate u zemlju je potencijalni uništavač rasada.

Prije sijanja preporuka je da se sjeme namoći u dezinfekcijsko sredstvo ili ga namočite u otopinu kamilice kako bi ga dezinficirali.

Preventivno biljke možete tretirati fungicidima.

Pripazite  na kvalitetu zemlje.

Nemojte koristiti zemlju koju ste već ranije koristili.

Pepelnica

Jedna od najčeščih gljivičnih oboljenja koju uzrokuje gljivica Leveillula taurica  koja se pojavljuje uglavnom u ljetnim mjesecima kada temperatura prelazi 32 stupnjeva i kada je vlažnost relativno niska (ispod 40-45 %).

a zahvačenoj biljci primječujemo bijele mrlje koji požute, posuše se i otpadnu,a plodovi ukoliko ih je bilo mogu biti netaknuti no i na njima se primjete bijele mrlje.

Ono što se može je preventivno špricanje sa fungicidima na bazi sumpora.

Zahvačeni nasad je vrlo teško spasiti pa se preporučuje otkloniti sve zaražene biljke kako bi zaustavili daljnje širenje. Nakon završetka sezone vrlo je važno i preporučljivo dezinficirati tlo kao i posude, plastenike ili staklenike.

Inače se sama gljivica može začahuriti u tlo i prezimiti pa je s toga vrlo važno obaviti dezinfekciju kako bi se spriječila ponovna zaraza.

Štetnici chili papričica

Cvjetni štitasti moljac ili bijela mušica (Trialeurodos vaporariorum)

Veličina mu je nekih 2 mm i gotovo je neprimjetan prostim okom. Bijele je boje,a tijelo mu je prekriveno voštanim prahom po čemu je i dobio naziv.

Ovaj nametnik je zadnjih godina postao vrlo čest na biljkama kako na zatvorenim tako i na otvorenim prostorima (osobito na paprici i rajčici).

Klimatski uvjeti za razvoj ovog štetnika bi bili topli i vlažni prostori pa se mogu uočiti vrlo rano kod presadnica u manjim grijanim staklenicima i plastenicima. Pogoduje mu visoka vlažnost pa je vrlo važno obratiti pozornost na parametre unutar samog grijanog prostora.

Ličinke štitastog moljca napadaju biljku sa donje strane lista pri čemu joj isisavaju sok otpuštajući „mednu rosu“ i time list odumire. Takvu zaraženu biljku nastanjuju gljivice čađavice i time uništava plod i cvijet.

SUZBIJANJE I LIJEČENJE

Postoji kemijsko i biološko suzbijanje ovog nametnika. Svakako je vrlo važno primijetiti ovog nametnika što ranije i krenuti u suzbijanje.

Jedna od korisnih parazita je osica Encarsia formosa. Ona se laboratorijski uzgaja i koristi se za biološko suzbijanje štitastog moljca.

Osice odlažu jajašca u kukuljice štitastog moljca i time se razmožavaju, a time i uništavaju ličinke štitastog moljca.

Jedna od preventivnih načina je postavljanje žutih ploča iznad biljke. One ih privlače i na taj način ih je moguće riješiti.

Lisne uši

Jedne su od najčešćih nametnika koje napadaju gotovo sve vrste biljaka pa tako i chili papričice. Vrlo su invazivne, brzo se razmnožavaju, imaju velik broj generacija, a štete mogu biti velike. Veličina im je između 2-4 mm. Napadaju uglavnom mlade listove pa su zbog toga i dobile naziv „lisne uši“. Hrane se sokom iz biljke i na taj način biljka slabi počinje uvijati listove i odumire. Možemo ih vidjeti na plodovima, stabljikama kao i na korijenu biljke i cvjetovima.
Ono što je važno napomenuti da lisne uši luče tzv „mednu rosu“ i prouzrokuju dodatno gljivična oboljenja. Dolazi do pojave stvaranja „gljivice čađavice“. Isto tako veliki su prenosnici virusa.
Uvjeti koji im pogoduju su temperatura između 20-30 stupnjeva i vlažnost iznad 60%. Visoke temperature i sušni period im ne pogoduje pa će se količina uši zasigurno smanjiti.
METODA SUZBIJANJA LISNIH UŠI
Ukoliko se odlučite na prirodan način (kao i mi) suzbijati pojavu lisnih uši vrlo je važno saditi pokraj chili papričice biljne saveznike kao što su korijander, lavanda, buhač, dragoljub, neven. Te biljke svojim mirisom odbijaju lisne uši.
Postoje razni prirodni pripravci o kojima ćemo dodatno pisati, no svakako preporučujemo upotrebu koprive koju potapate u vodi na NE DUŽE OD 24 SATA kako ne bi izgubila svoja insekticidna svojstva Poprskati ih po biljci u koncentraciji  1:10. Možete pokušati i pripravcima od neem-a, suhih chili papričica, bijelog luka ili pelina

Presadnice chili papričica

presadnice
Sadnja, vrijeme, tlo, prihrana, zalijevanje…
Kada presadnice dobiju prva tri do četiri prava listića znamo da je vrijeme za presađivanje. Ne brojimo kotiledone jer oni će otpasti s vremenom. Znamo da se iz kotiledona razvijaju pravi listovi. Zato dobro obratite pažnju.
Kada je idealno vrijeme za presađivanje?
Svakako kada prođu opasnosti od kasih mrazeva (ako presadnice presađujete na otvorenom) i kada je temperatura viša od 15 stupnjeva. Ispod te temperature biljke usporavaju rast ili se totalno prestaju razvijati.
Da li u plastenik, veču teglu,na izboru je svakog od nas. No ono što svakako moramo znati da će naše presadnice trebati puno snage i dobre uvjete kako bi se pravilno i zdravo razvijale.
Tlo bogato dušikom ali i drugim mineralima idealno je za uzgoj chili papričica. S toga je potrebno obogatiti tlo ili osigurati zemlju koja je već pripremljena za presađivanje.
Mnogi svoje chilie presađuju u vrt pa je dobro skrenuti pozornost da ga presadite pokraj njegovog srodnika  jer će tako imati uzajamnu korist ( češnjak, brokula, luk, mahunarke, bosiljak, origano ).
Za one koji presađuju u tegle, bitno je znati da će biljke trebat češće zalijevati (osim ako koristite zemlju bogatu kokosovim vlaknima koja zadržava vlagu) i dobro ih prihranjivati.
Tlo mora biti humusno, dobro propusno, neutralne kiselosti i rahlo.
Presadnice je potrebno umetnuti u dubinu dovoljno duboko kako bi donji listovi bili gotovo uz samo tlo. Nakon presađivanja dobro ju zaliti.
Što se tiče samog vremena gledajte da biljka ne bude izložena jakom suncu  kao ni udarima jakog vjetra. Vjetar bi ju mogao slomiti ili pak iskriviti rast biljke,a vrlo jako sunce bi moglo spaliti nježnu biljku. U ljetnim mjesecima ili pak kod visokih temperatura, dobro je napraviti zasjenu koja će ublažiti temperaturu i na taj način zaštititi biljku da ne izgori.  Chili voli temperaturu do nekih 29 stupnjeva .
Prihrana sadnica započinje u fazi razvijanja korijena, stabljike i listova (vegetativna faza). Koristite gnojivo koje je namijenjena za tu fazu. U gnojidbi budite isto tako pažljivi jer pretjerana gnojidba može biti štetna. Koristite preporučene količine  gnojiva, a dognojavanje prema preporuci proizvođača.
Kada biljka počinje razvijati cvijetove i u fazi je zametanja, prilagodite gnojivo toj fazi.
Tada biljka traži veće količine kalcija pa svakako potražite takvo gnojivo bogato njime.
Zalijevanje je vrlo bitno, osobito u ljetnim mjesecima. Nikada biljke nemojte zalijevati po jakom suncu. Preporučujemo rano ujutro ili kasno uvečer. Kišnica ili odstajala voda je idealna.
Hladna voda može uništiti biljku. Ne zalijevati po listovima već oko biljke. Odličan je kap po kap sistem koji direktno vlaži zemlju i korijen biljke.

Uzgoj čili papričica

Prije 6 godina kada smo krenuli u ovu ljutu avanturu naučili smo puno toga. Kao i većina i mi smo učili iz vlastitih grešaka. Ono što svakako možemo reći je da ne postoji savršen način uzgoja chili papričica koji će biti 100% uspješan. Za uzgoj chilia potrebni su dobri klimatski uvjeti s obzirom da ta biljka potječe iz krajeva klimatski toplija od našeg, kvalitetno sjeme i prije sve dobra volja i strpljenje.

Vjerovatno ste već odabrali sorte chilia koje planirate sijati. No ono što vjerovatno već znaju stari uzgajivači  je da se ne sade sve sorte u isto vrijeme.

Sorte koje mi sijemo među prvima su obično one najljuće (Carolina Reaper, Trinidad Scorpion Moruga, Bhut Yolokia, Fatali i sl… ) .Njihovo vrijeme od klijanja do prvih plodova su od prilike 6 mjeseci. Znači vrijeme za njihovo sijanje je siječanj ukoliko ih želite imati u ljetnom periodu, kada je temperatura idealna za njihovo dozrijevanje. Što kasnije krenu sa dozrijevanjem one će sporije dozreti i isto tako će biti upitna njihova ljutina koja ovisi o vanjskoj temeraturi.

Netko sije već krajem prosinca no treba uzeti u obzir da ukoliko sadnicu planirate posaditi na otvorenom one ne mogu ići van prije nego vanjska temperatura bude niža od 15 stupnjeva.

Ostale sorte, znači one blage možete sijati i u Ožujku.

Pa vrijeme je da krenemo….

Za sijanje chilia potrebno je:

  1. Stiropor ili kartonski kontejner sa rupicama ili bez, može i plastične čaše (ovisi koliko ih planirate posijati),a dobre su i Jiffy Coco tresetne pelete (super su)
  2. Flomaster sa kojim će te označiti što ste i kada posijali
  3. Starter zemlju za sijanje chili papričica (
  4. Temperaturu iznad 25-30 stupnjeva
  5. Čaj od kamilice

Sjemenke bi bilo dobro i jako poželjno barem 24 sata prije sadnje namočiti u čaj od kamilice ili kalij permanganat kako bi sjeme dezinficirali i omekšali, a time mu i olakšali da što prije proklija.

Položite zemlju u kontejner ili posudice i dobro ju usitnite kako ne bi bilo grudica koje sjemenu sprečava da se probije na površinu. Posudice u kojima će te sijati morale bi imati rupu na dnu kako bi višak vode mogao izaći van. Napravite plitke redove (nikako ih nemojte duboko posijati). Možda cca 0.5-1 cm dubine. Nakon toga rasporedite sjemenke pazeći da ih ne posijete preblizu. Kasnije ih je teže vaditi van jer postoji mogučnost da oštetite korijen i time uništite mladu biljku.

Pokrijte ih zemljom pazeči da ih ne zatrpate već samo lagano prekrijete. Zalijte ih no nikako ne ledenom vodom.Najbolja je sobna temperatura Mi korisitmo špricu za zalijevanje.

Tako posijane biljke trebaju isključivo toplinu iznad 25 stupnjeva. Umjereno ih zalijevajte jer pretjerano zalijevanje nije dobro. Zalijevajte ih tek onda kada vidite da se zemlja na površini posušila. Previše vode omogučava razvoj gljivica i raznih bolesti koje su kobne za biljku.

Biljka će proklijati kroz 5-30 dana. Ovisi o sorti i uvjetima.

Kada primijetite da je biljka niknula, obvezno joj osigurajte dovoljno prirodne svjetlosti i sunca.

Ipak je sunčeva svijetlost najbolja za uzgoj biljaka nego umjetna svijetla.

Pokušajte im u  prvih 2 mjeseca tijekom vegetacije osigurati barem 12 do 16 sati dnevne svjetlosti.

Što se tiće prihrane u ovoj prvoj fazi nije potrebna dohrana jer ste ih posijali u starter zemlju koja ima sve važne elemente potrebne za kvalitetan razvoj.

Kasnije, kada biljka dođe do perioda cvjetanja, bit će joj potrebna i tama, inače neće davati plodove.

To bi bilo to za ovu prvu fazu sijanja.

U našoj objavi Presađivanje presadnica možete saznati kako i na što treba obratiti pozornost prilikom presađivanja chili papričica.

Želimo vam uspješnu sezonu i puno ljutih ljubimaca.

Zašto je chili zdrav?

Kapsaicin papričicama daje ne samo ljutinu, nego i posebna ljekovita svojstva zbog kojih ih možemo svrstati među najzdravije namirnice svijeta.

1. Djeluju antiupalno
zahvaljujući kapsaicinu, čili ima antiupalna svojstva. Kapsaicin snažno blokira supstanciju P, koja je povezana s upalnim procesima u organizmu. Redoviti unos čilija može služiti kao odlična prevencija artritisa
2. Sprečavaju bol
najnovija istraživanja potvrđuju da čili učinkovito smanjuje bol izazvanu artritisom, psorijazom i dijabetičkom neuropatijom.
3. Potiču zdravlje kardiovaskularnog sustava
pokazalo se da ljute papričice smanjuju razinu kolesterola i triglicerida te sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka. Kulture koje široko primjenjuju čili imaju puno manji postotak srčanih bolesti, moždanog udara i tromboze.
4. Poboljšavaju probavu
prema ayurvedi, ljuti okus stimulira apetit i poboljšava probavu. Hrana koja se dobro probavlja daje tijelu neophodne nutrijente i energiju, dok hrana koja se ne probavlja dobro, stvara toksine. Zbog toga, prema ayurvedi, dobra probava je ključna za naše zdravlje.
5. “Hrane” naš imunitet
žarkocrvena boja čili papričica svjedoči o visokom sadržaju beta-karotena, ili pro-vitamina A. Samo nekoliko žličica čilija dnevno daje tijelu ekstra doze vitamina C i A koje su bitne u prevenciji infekcija.

6. Sprečavaju rak prostate
istraživanja raka prostate su pokazala da kapsaicin djeluje kao pravi “ubojica” stanica raka. Nakon četiri tjedna terapije kapsaicinom, kod većine životinja zaustavljen je rast stanica raka prostate, a veličina tumora je značajno smanjena. Za prevenciju raka prostate preporučuje se uzimati 400 mg kapsaicina tri puta tjedno.
7. Potiču mršavljenje
ljuti okus koji imaju čili papričice, povećava termogenezu – stvaranje topline u organizmu. Proces termogeneze zahtjeva potrošnju dodatnih kalorija, što rezultira gubitkom masnih naslaga.
8. Sprečavaju čir na želucu
dugo se vremena pogrešno smatralo da unos ljute hrane uzrokuje čireve na želucu. Danas je potvrđeno da ljute papričice ne samo da ne uzrokuju čireve, nego ih sprečavaju zato što ubijaju štetne bakterije i stimuliraju stvaranje zaštitnih želučanih sokova.
9. Pomažu kod dijabetesa tipa 2
redoviti unos čilija može spriječiti dijabetes tipa 2. Studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, govori o tome da redoviti unos čilija smanjuje potrebu organizma za lučenjem inzulina kojim se smanjuje razina šećera u krvi nakon obroka.

Unesi kod LJUTO10 za 10% popusta na cjelokupnu kupnju.